Primena obnovljivih izvora energije
- Blog: „Zaboravljeno“ nejonizjujuće zračenje - 13.04.2018.
- Blog: Neprincipijelne koalicije - 23.01.2018.
- Blog: Svi projekti moraju pod lupu! - 11.01.2018.
Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se dobijaju iz prirode te se mogu obnavljati; danas se sve više koriste zbog svoje neškodljivosti prema životnoj sredini. Najčešće se koriste energije vetra, sunca i vode.
Energija vetra se koristi za pokretanje vetroturbina. Najnovije imaju raspon snage od 600 kW do 5 MW premda su turbine sa izlaznom snagom od 1.5 do 3 MW postale tipične za komercijalne svrhe. Sa povećanjem brzine vetra drastično se povećava izlazna snaga tako da na mestima gde tokom godine ima često snažnih vetrova ima smisla razmišljati o ovom izvoru energije. Naručito su pogodni priobalni predeli gde je brzina vetra i do 90% veća od one na kopnu.
Ove godine i kod nas treba da počne izgradnja prvog vetroparka u Kovinu “Čibuk 1“ snage 171MW . Vetropark Čibuk biće izgrađen na oko 50 kilometara od Beograda, u opštini Kovin, na teritoriji Autonomne pokrajine (AP) Vojvodine. Vetropark će zauzimati ukupnu površinu od 37km², pored mesta Vladimirovac, Devojački Bunar, Dolovo, Mramorak i Bavanište. Od poznate Deliblatske peščare vetropark Čibuk biće udaljen nešto više od jednog kilometra. Kompanija „Kontinental Vind Partners“ uložiće oko 300 miliona evra u ovaj proekat.
Vetropark „Čibuk“ će biti izgrađen u dve faze. U prvoj fazi, „Čibuk 1“ biće izgrađeno 57 vetrogeneratora od kojih će svaki imati snagu od 3 MW. U drugoj fazi (Čibuk 2) biće postavljeno još 43 vetroturbine, pa će tako ovo vetropolje na kraju imati 100 vetrogeneratora, ukupne snage od 300MW.
Energija vode koristi se u mnogo oblika:
- hidroelektrane
- sistemi bez brane koji koriste kinetičku energiju reka
- kinetička energija morskih struja
- toplotna razlika površinskih i dubinskih slojeva okeana
- snaga plime i oseke (postoje dva načina: korišćenje horizontalnog i vertikalnog pomeranja nivoa vode)
- snaga talasa
Postoji još načina za transformaciju energije vode ali su manje ekonomični i zastupljeni.
Solarna energija u poslednje vreme dobija sve više na popularnosti jer je cena izrade solarnih ćelija drastično pala . Kinezi su počeli da prave solarne panele po tako niskim cenama da je EU uvela antidamping i kompenzacijske carine koje će važiti u naredne dve godine. Antidamping carina biće od 27 do 65%, a kompenzacijska 3.5 do 11.5%.
I kod nas počinje , sve više, da se razmišlja o ovom vidu proizvodnje energije.
Domaće preduzeće „Solaris Energy d.o.o.“ iz Kladova završilo je izgradnju svoje prve solarne elektrane. Izgradnja prve faze solarne elektrane snage 999kW u Velesnici kod Kladova počela je u julu ove godine. Generator solarne elektrane sastoji se od 4.232 fotonaponskih polikristalnih panela pojedinačne snage 245W, koji se prostire na 2 hektara.
Firma Gorenje Solar, koja u okviru Gorenje Group razvija program solarnih elektrana, završila je izgradnju solarnih elektrana na krovu fabrike Gorenje u Valjevu i na nadstrešnicama parkirališta pogona u Zaječaru. Solarna elektrana u Zaječaru na nadstrešnicama parkirališta sastoji se od 928 solarnih panela, koji daju ukupnu snagu 222 kilovata. Očekuje se da će godišnje proizvoditi 258 megavat-časova električne energije, što treba da zadovolji potrebu snabdevanja električnom energijom 57 domaćinstava. Osim toga, elektrana će značajno doprineti i smanjenju emisije ugljen-dioksida za 180 tona godišnje.
Solarna energija se može koristiti i za zagrevanje vode ili vazduha u toplotnim panelima.
Jedan vid korišćenja transformisane sunčeve energije je i biogorivo koje može biti u čvrstom, tečnom ili gasovitom stanju.
Države Evropske unije zadale su sebi ambiciozan cilj da povećaju udeo obnovljivih izvora energije na 20% celokupne potrošnje energije u EU do 2020 godine. Zbog trenutne finansijske krize u kojoj su se našle najveće države u Evropskoj uniji, verovatno je da plan neće biti sproveden u potpunosti.
Biogas je vrsta gasovitogbiogoriva koje se dobija anaerobnom razgradnjom ili fermentacijomorganskih materija, uključujući đubrivo, kanalizacionimulj, komunalni otpad ili bilo koji drugi biorazgradivi otpad. Sastoji se uglavnom od metana i ugljendioksida sa tragovima amonijaka, vodonika, azota, sumpor vodonika, ugljen-monoksida i vodene pare. U toku proizvodnje dobija se i značajna količina toplote koja se takođe može iskoristiti.