Blog: Globalni klimatski štrajk – neophodna hitna reakcija cele planete
Ako do sada niste čuli za Gretu Tunberg i klimatski štrajk, posle 20. septembra sigurno ćete čuti! Veruje se da će ovo biti jedan od najvećih, ako ne i najveći ekološki protest ikada, koji će okupiti više miliona ljudi u 150 država sveta. Sve se dešava uoči Samita Ujedinjenih nacija koji je posvećen klimatskoj akciji. Na Samitu bi trebalo da države potpisnice Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. preispitaju ono što je do sada učinjeno i prošire svoje ciljeve kada je reč o smanjenju emisije gasova sa efektom staklene bašte. Od potpisivanja Sporazuma pa do danas emisije gasova ne samo da nisu smanjene, nego su nastavile da rastu, a najveći istorijski emiter ovih gasova, Sjedinjene Američke Države, planiraju da se u potpunosti povuku iz Sporazuma.
Ali da se vratimo malo u nazad. Tog avgusta 2018. godine, tada petnaestogodišnja Greta shvata da svet zaista ostaje na mladima, ali kakav nam to svet ostavljaju prethodne generacije? Kako bi pokazala da ne želi da živi u takvom svetu, odlučuje se da svaki petak, umesto da provodi vreme sa svojim prijateljima u školi, protestuje ispred švedskog parlamenta. Ona traži da njena zemlja, koja je inače jedna od najposvećenijih zaštiti životne sredine, preduzme dodatne korake u borbi protiv klimatskih promena. Ubrzo nakon toga njenom protestu priključuje se veliki broj mladih iz celoga sveta, uključujući i Srbiju, sa istim zahtevom.
Do pre nekoliko godina smo o klimatskim promenama mogli samo da razgovaramo kao o nečemu što će se neizbežno desiti. Sada, počinjemo i da osećamo posledice na svojoj koži. Uvek mislimo da se baš to nešto neće desiti nama i da su svi ti problemi od nas i suviše daleko. U ovom slučaju i ne postoje drugi koje bi moglo zadesiti i nema drugog mesta, pošto svi živimo na istoj Planeti, ovoj jedinoj koju imamo. Poslednja istraživanja su pokazala da će region Balkana biti značajno pogođen klimatskim promenama. U skorijoj budućnosti temperatura će porasti za najmanje 1,7 stepeni Celzijusa, a do kraja veka za čak 4 stepena. Suptropska klima koja je zastupljena u severnoj Africi i Mediteranu pomeriće se severno u region Balkana. Zbog ovakve promene u klimi i povećanja temperature, u našem regionu će se sve češće pojavljivati ekstremni vremenski uslovi, najviše u vidu suša i šumskih požara. Ovakvi vremenski uslovi načiniće veliku štetu poljoprivredi, bar onim kulturama koje smo da sada navikli da uzgajamo i jedemo. Posledice ćemo moći da vidimo i u smanjenu biodiverziteta, dok će šumski fond biti značajno smanjen. Čak ni hrast lužnjak, koji je najčešće drvo u Srbiji neće moći da opstane u takvim uslovima i izumreće. Naravno, ovakvi vremenski uslovi će se odraziti na ljude, na njihovo zdravlje, pre svega jer naš organizam nije na to navikao. Moći ćemo da vidimo prve klimatske izbeglice koje će zbog svega ovoga migrirati ka severu.
Kada pročitate ovo možda vam sve deluje beznadežno i čini vam se da ništa ne možemo da promenimo. Je li nada ono jedino što nam preostaje?
“Da, treba nam nada, naravno da nam treba. Ali jedino što nam treba više od nade je akcija. Jednom kada počnemo da delujemo, nada će biti svuda. Dakle, umesto da tražite nadu, tražite akciju. Tada i samo tada doći će i nada.“ Greta Tunberg
Ako samo budemo stajali kao nemi posmatrači, imaćemo šta i da vidimo. Videćemo svet koji sigurnim korakom srlja u klimatsku katastrofu! A plašim se da ako krenemo tim putem možemo biti sigurni samo u jedno – da je to put bez povratka.